Visoka škola je 15.6.2010. u javnim glasilima objavila konkurs za upis sedme generacije studenata u akademsku 2010/2011. godinu. Tekst konkursa možete pročitati OVDJE (doc) ili OVDJE (pdf).
Promotivni materijal za upis sedme generacije studenata u akademsku 2010/2011. godinu:
Dozvola za rad (jpg)
Memorandum o saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci (pdf)
Memorandum o saradnji sa Univerzitetom u Novom Sadu (pdf)
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor je osnovana i licencirana pod nazivom Visoka škola "Koledž za informatiku i menadžment Janjoš" Prijedor, ali je 21.6.2010. promijenila naziv u "VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU" Prijedor. OVDJE možete pogledati sudsko rješenje o promjeni naziva.
Do promjene naziva došlo je zbog uvođenja novog licenciranog studija ekonomije i novog zvanja "diplomirani ekonomista" koje se stiče nakon četvorogodišnjeg studija.
Od datuma promjene naziva, Visoka škola u pravnom prometu koristiti isključivo novi naziv. Dokumenti koji su ustanovi izdati od strane nadležnih organa i koji regulišu rad ustanove pod starim nazivom, važe i za rad ustanove pod novim nazivom.
Šta nudi Visoka škola
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor je licencirana privatna visokoškolska ustanova u sistemu visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine koja nudi visoku stručnu spremu putem trogodišnjeg i četvorogodišnjeg studija u oblasti informatike i menadžmenta sa sljedećim zvanjima:
"diplomirani ekonomista" (nakon završene četiri godine studija na ekonomsko-menadžerskim smjerovima - 240 ECTS),
"diplomirani menadžer" (nakon završene tri godine studija na ekonomsko-menadžerskim smjerovima - 180 ECTS) i
"diplomirani informatičar" (nakon završene tri ili četiri godine studija na smjeru Poslovna informatika - 180 ili 240 ECTS).
Ustanova je licencirana Dozvolom za rad Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj: 07.2-9620/07. Visoka škola je potpisala memorandume o saradnji sa dva javna univerziteta u svom akademskom okruženju - Univerzitetom u Novom Sadu i Univerzitetom u Banjoj Luci koji podržavaju mobilnost studenata i saradnju po više pitanja.
Studijski programi su osmišljeni tako da savremene upravljačke tendencije u javnoj upravi, preduzetništvu i finansijskim institucijama objedinjuju sa informatičkim znanjima, za kojima postojima izražena potreba u poslovnom i informatičkom sektoru. Studenti se u skladu sa svojim željama i afinitetima opredjeljuju za neki od studijskih programa, na trećoj studijskoj godini.
Visoka škola posjeduje blizu 1500 kvadratnih metara prostora koji čine amfiteatar sa 200 mjesta, velika sala sa 100 mjesta, savremeni informatički kabinet sa 80 mjesta u modularnom rasporedu i specijalni računarski kabinet, dvije učionice sa po 50 mjesta, biblioteka i hol sa besplatnim pristupom internetu. Prostorije su opremljene najsavremenijom audio i video opremom za izvođenje nastave. Sve informacije iz nastavnog procesa, obavještenja i dodatne materijale za rad škola čini dostupnim studentima putem svoje web stranice: www.koledzprijedor.org .
Studentima je nakon upisa obezbijeđen komplet udžbenika koji ulazi u godišnju cijenu školarine. Ustanova raspolaže i bibliotekom sa preko 3000 naslova i elektronskom bazom znanja u kojoj se nalazi stručna literatura i periodika. U sklopu biblioteke nalazi se i čitaonica koja studentima omogućava nesmetan rad.
Cijena studiranja na Visokoj školi nalazi se u prihvatljivim okvirima za današnji standard. Godišnja školarina od 1950 KM plaća se u deset jednakih mjesečnih rata. U cijenu su uračunati svi osnovni udžbenici i upisni materijal, a pri upisu se plaća samo prva rata školarine.
Načela ustanove su da pruži jednake šanse za sticanje obrazovanja. Kompetitivna prednost u odnosu na slične škole u okruženju, pored niže cijene školarine, je i to što su troškovi života u Prijedoru niži od troškova života u drugim većim gradovima.
Zapošljavanje nakon završetka studija na Visokoj školi
Visoka škola kontinuirano radi na praćenju uspjeha svojih diplomaca u zapošljavanju nakon završetka studija. Iz analiza rađenih tokom prethodne dvije godine, a sumiranih nakon prve promocije diplomiranih studenata, pokazalo se da se nakon završetka studija 80% diplomaca nalazi u radnom odnosu sa diplomom naše visoke škole. Veliki dio njih čine mlađi studenti koji tek započinju svoju karijeru. Veoma značajna činjenica je da su studenti sa zvanjem diplomiranog menadžera našli svoje mjesto u različitim poslovnim sredinama, počevši od preduzeća, preko organa javne uprave do nevladinog sektora.
Prema izjavama diplomaca menadžerskog smjera Visoke škole radna mjesta za koja su se prijavljivali putem konkursa kreću se od strateških menadžerskih pozicija (direktori), do operativnih (regionalni i menadžeri ključnih kupaca, supervizori, agenti i referenti prodaje). U oblasti finansija i bankarstva prisutna je ekspanzija djelatnosti koje traže finansijere - banke, osiguravajuća društva, lizing kompanije. U ovoj oblasti su zaposleni i neki od diplomaca koji su se na konkurs za posao prijavili bez prethodnog iskustva, a sistemom obuka i treninga uvedeni su u rad.
Prema izjavama studenata, ono što je traženo u ovim poslovima je bil strukovno znanje, ekonomska logika i poslovno rezonovanje, nasuprot klasičnom faktografskom znanju. Mala preduzeća nakon završetka studija na Visokoj školi otvorilo je oko deset odsto diplomiranih studenata menadžmenta, što je značajan uspjeh u okolnostima pretjerane birokratizacije i ekonomske krize. Iz svjedočenja studenata koji su na ovaj način uspjeli da sami sebe zaposle, najbitnije je istaći želju i nastojanje za samostalnim radom koji im dozvoljava kreativnost i inovatorstvo u poslovanju, ali i menadžerske, marketinške, komunikacijske i tehnološke kompetentnost.
Iskustvo studenata koji su stekli zvanje diplomiranog informatičara u oblasti poslovne informatike ukazuje na to da su najbolji prijem i najveća potreba za ovim obrazovnim profilom iskazani od strane preduzeća koja imaju bazične poslovne aplikacije, najčešće u administriranju računarskih mreža unutar preduzeća i ustanova, ali i u malim preduzećima koja se bave uslugama neposredno vezanim za informatičku djelatnost. Evropske zemlje i SAD svake godine uvoze desetine hiljada informatičara. Neka od iskustava diplomiranih studenata smjera Poslovna informatika svjedoči da za domaće informatičare i u zemlji ima više posla nego se obično misli kao i da će profiti ove branše na našem tlu toko godina biti sve veći.
Neki od studenata koji su posao našli u predstavništvima stranih informatičkih kompanija u većim gradovima u BiH i okruženju istakli su da će njihove kompanije uskoro zaposliti još ljudi, a da informatika može postati jedan od glavnih izvora novog zapošljavanja u vrijeme kada zapadne informatičke kompanije režu troškove putem izvoza poslova u zemlje sa nižim troškovima poslovanja. «Naši klijenti su iz cijelog svijeta i sa njima tokom dana komuniciramo putem e-maila i chata, tako da se radi o zaista globalnom poslovanju», istakao je jedan od studenata koji je posao našao u predstavništvu strane informatičke kompanije u Banjoj Luci.
Poslodavci i privreda traže profile radnika sa konkretnim znanjima i vještinama. Neka od radnih mjesta na kojima se zapošljavaju studenti Visoke škole su i u sektoru usluga, a posebno u oblasti ličnih usluga, finansijskog poslovanja, i u specijalizovanim oblastima informatike za određene profile poput programera, sistemskog administratora i inženjera, gdje je veliki broj zaposlenih diplomaca Visoke škole dobio i dodatne specijalizovane licence nakon zapošljavanja.
Prema nalazima Republičkog biroa za zapošljavanje najperspektivniji su studenti koji završavaju informatiku, ekonomiju, menadžment, elektrotehniku, primijenjenu matematiku. Kod ovih i vezanih zanimanja postoji relativno izbalansiran odnos ponude i tražnje na tržištu rada.
Neki od studenata su se opredijelili za nastavak školovanja i postdiplomski studij na drugim ustanovama. Nekoliko najuspješnijih studenata je zadržano u svojstvu asistenata tokom trajanja postdiplomskog studija na javnim i privatnim univerzitema u zemlji i okruženju, da bi nakon završetka školovanja doprinijeli razvoju Visoke škole u svojstvu predavača i profesora.
Jedan od načina na koji je Visoka škola već tokom studija omogućila studentima da se upoznaju sa zahtjevima radne sredine je studentska praksa. Ona je izuzetno važan dio školovanja na Visokoj školi koji studenti smatraju za veliku pomoć pri zapošljavanju. Time se studentima pruža mogućnost sticanja prvih praktičnih iskustava, zatim prilika za upoznavanje novih ljudi i novih mjesta, te mogućnost upoznavanja poslovne kulture institucija i preduzeća, kao preduslov za izlazak na tržište rada i sticanje povjerenja potencijalnih poslodavaca. Neki od subjekata u saradnji s kojima je Visoka škola realizovala studentsku praksu su: ArcelorMittal rudnici Prijedor, Skupština opštine Prijedor, Skupština opštine Novi Grad, Hypo-Alpe-Adria Bank, «Janjoš» d.o.o. Prijedor, «Javor» d.o.o. Prijedor.
Nakon zapošljavanja većina diplomiranih studenata istakla je da su im najveću korist u poslu donijeli odlučnost, sposobnost upravljanja i sposobnost uspostavljanja novih sistema odgovornosti i vrijednosti, kao i posjedovanje modernog poslovnog senzibiliteta u savremenom poslovanju u informatičkom društvu.